Novoselec: Šteta se sastoji u svakom smanjenju aktive ili povećanju pasive što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela

Šteta će postojati ne samo u slučajevima kad počinitelj izravno zahvaća imovinu pravne osobe koja mu je povjerena, npr. prebacuje novac s njezina bankovna računa na svoj, nego i kod svih rasipanja imovine kojima je svojstveno da za izvršenu činidbu nije dobiven ekvivalent, npr. ako počinitelj plati robu ili uslugu koju njegova pravna osoba nije primila ili je plati po višoj cijeni ili je proda po nižoj cijeni od tržišne ili odobri kredit osobi za koju zna da je platežno nesposobna i sl. Nema štete ako je odljev imovine kompenziran njezinim uvećanjem ili istodobnim oslobađanjem od neke obveze; ako je ta kompenzacija samo djelomična, šteta se sastoji u razlici za koju gubitak nadmašuje dobit.

Koncepcija prema kojoj se šteta sastoji u svakom smanjenju aktivne ili povećanju pasive, što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela, zastupana je u austrijskoj literaturi i judikaturi. Nešto je šira koncepcija njemačke doktrine prema kojoj se šteta sastoji već u konkretnom ugrožavanju imovine. Šteta se onda, osim u eklatantnom slučaju prisvajanja imovine za sebe ili drugoga, sastoji i u njezinom oštećenju ili uništenju, prodaji stvari ili prava ispod tržišne cijene ili kupnjom iznad tržišne cijene, plaćanju previsokih naknada za usluge, odobravanju kredita insolventnim osobama ili bez potrebnog osiguranja i sl.

J.Barbić, E. Čolaković, P. Novoselec, Odgovornost Direktora: priručnik za članove uprava i nadzornih odbora u društvima kapitala, Zagreb 2012.