Andrej Abramović, sudac Ustavnog Suda: Izdvojeno mišljenje

Posebno naglašavam da neustavnom smatram i okolnost da se Zakon o postupku izvanredne uprave, prema odredbi članka 5., primjenjuje i nad povezanim i ovisnim 158 društvima tj. društvima sa sjedištem u RH u kojima glavni dužnik ima najmanje 25 % udjela, neovisno o tome što kod takvih društava ne postoji neki od stečajnih razloga. Takva su društva uvučena u postupak mimo svoje volje i mimo interesa vlastitih dioničara (izuzev vlasničkog dijela glavnog dužnika), te sasvim sigurno trpe negativne posljedice zbog toga. Čak i da iz postupka izađu “neoštećena”, nemogućnost samostalnog upravljanja i razvijanja kroz više od godinu dana i neminovan pad cijene dionica posljedice su koje, smatram, ne mogu biti ocijenjene ustavnima u smislu odredbe članaka 49. i 50. Ustava. Takvo odstupanje od ustavnosti ničim se ne može opravdati, posebno ne socijalnim razlozima. Naime, i ta društva imaju radnike, imaju male dioničare, doprinose proračunu kroz naplaćeni porez i mirovinski fondovi često u njima drže udio.

Jeličić Purko na Otvorenom: Svim pravnim sredstvima borit ćemo se protiv jamstava

Miroslav Jeličić Purko je rekao da su mali dioničari i bivši radnici, zaposlenici, branitelji, ulagači i investicijska javnost, ljudi koji su štedjeli kroz dionice – 17.000 malih dioničara. Kaže da proces ne leži na ravnomjernoj podjeli stečajne mase, a da su osnovni problem koji se pojavio u procesu nagodbe jamstva. Podsjetio je na Ramljakovu  izjavu da “jamstva nisu izdana u skladu s propisima, ali Bože moj, banke su ih prihvatile”. “Dionice koje ima u zalogu Adris, Zagrebačka banka, žele se prikazati bezvrijednima, kao i dionice malih dioničara. Jedini je način za to da se produže jamstva. Mi ćemo se svim pravnim sredstvima boriti da do toga ne dođe. Očito se nije išlo na to da se dođe do pravične nagodbe”, naglasio je Purko.

http://vijesti.hrt.hr/441906/otvoreno-moze-li-propasti-agrokorova-nagodba

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vladin-povjerenik-zadnjih-je-dana-dobio-puno-batina-foto-20180502

Franck: Vjerovničko vijeće u Agrokoru neće se formirati u roku

Iako izvanredni povjerenik u medijskom prostoru uvjerava javnost da su „protivnici“ u manjini te da će nagodba ipak proći po zamišljenom modelu, recentna događanja sugeriraju kako stvari nisu u potpunosti onakvima kakve se komuniciraju od strane izvanredne uprave. Naime, danas je Franck, kao jedan od većih domaćih vjerovnika i kao izabrani predstavnike skupine razlučnih vjerovnika, izdao priopćenje za javnost u kojem ističe kako smatra da se vjerovničko vijeće u Agrokoru neće formirati u roku obzirom je Visoki trgovački sud srušio nezakonite skupine predložene od strane bivšeg izvanrednog povjerenika.

Ono što je još bitnije, Trgovački sud u Zagrebu je 26. travnja 2018. godine donio Zaključak kojim je uvažio podneske Francka i drugih vjerovnika te naložio izvanrednom povjereniku da priloži u sudski spis čitavi niz dokumenata koji je izvanredna uprava do sada skrivala od javnosti i vjerovnika (osim nekolicine odabranih), te da, ukoliko su namireni mali dobavljači, predloži novog člana privremenog vjerovničkog vijeća.

Ujedno, Franck naglašava kako nagodba između dužnika i vjerovnika može biti sklopljena samo temeljem čl. 43. Zakona o postupku izvanredne uprave, te da će smatrati članove privremenog vijeća osobno odgovornima za štetu koja bi mu bila nanesena. Podsjetimo se da je Visoki trgovački sud 4. travnja donio Rješenje (Pž-1754/2018-2) u kojem naglašava kako su članovi privremenog vjerovničkog vijeća dužni postupati savjesno i s pažnjom dobrog gospodarstvenika, te da oni moraju štititi interese svih vjerovnika, a ne samo odgovarajuće skupine.

Više na:

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ovo-je-ozbiljno-franck-kaze-kako-vijece-ne-smije-dati-suglasnost-na-dio-nagodbe-koji-se-odnosi-na-njih/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vjerovnicko-vijece-u-agrokoru-nece-se-formirati-u-roku-nagodba-nece-biti-ni-zakonita-ni-ustavna-foto-20180502

http://www.index.hr/vijesti/clanak/kakav-debakl-vlade-i-peruska-nakon-dvije-odluke-suda-prilicno-je-jasno-agrokorova-nagodba-je-propala/1042252.aspx

Novoselec: Svi članovi organa koji glasaju za odluku su supočinitelji, kao i oni koji glasaju protiv ukoliko ne poduzmu sve radnje kojima će spriječiti njezinu realizaciju

Odluku koja predstavlja kazneno djelo može donijeti neki kolegijalni organ, najčešće uprava dioničkog društva. Kako je kaznenopravna odgovornost individualna, postavlja se pitanje može li član kolegijalnog organa odgovarati za odluku organa kojeg je član.

Nema dvojbe da su svi članovi organa koji su glasali za odluku supočinitelji. Svi su oni dužni voditi brigu da se interesi i obveze pravne osobe poštuju. To je bilo prihvaćeno u našoj dosadašnjoj sudskoj praksi pa su npr. kao supočinitelji zlouporabe položaja i ovlasti tretirani svi članovi upravnog i nadzornog odbora dioničkog društva koji su na sjednici donijeli odluku. Isto treba vrijediti i za člana koji se suzdržao od glasanja.

Složenije je pitanje odgovornosti člana kolegijalnog organa koji je glasao protiv odluke, ali je u konačnici nadglasan. Pitanje je naširoko raspravljeno u njemačkoj literaturi. Prema vladajućem shvaćanju, glasanje protiv odluke ne oslobađa automatski nadglasanog člana odgovornosti; svaki je član uprave garant društvu da će poslovanje biti zakonito i u interesu društva, pa je u slučaju donošenja za društvo štetne odluke dužan poduzeti sve radnje kojima će spriječiti njezinu realizaciju, a time i nastup štete koja iz nje može proizaći; dužan je najprije u okviru tijela čiji je član poduzeti sve kako bi uvjerio ostale članove u neispravnost odluke, a nakon njezina donošenja dužan je o njoj obavijestiti nadzorni odbor, a prema jednom stajalištu i sve članove društva. To je shvaćanje prihvatljivo i sa stajališta hrvatskog prava. Na to upućuju odredbe ZTD-a prema kojima svi članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju kao solidarni dužnici, a pojedini se član može osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da je primijenio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. Ono ima uporište i u odredbama KZ-a, prema kojima čini kazneno djelo neprijavljivanja počinjenog kaznenog djela službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost. Ta odredba implicira da je i nadglasani član kolegijalnog tijela o odluci koja predstavlja kazneno djelo dužan podnijeti kaznenu prijavu ako znade da je nezakonita i da iz nje može proizaći šteta za društvo.

J.Barbić, E. Čolaković, P. Novoselec, Odgovornost Direktora: priručnik za članove uprava i nadzornih odbora u društvima kapitala, Zagreb 2012.

Novoselec: Isključeno je počinjenje kaznenog djela ako se raspolaganjem (uz pristanak članova društva) ne smanjuje niti ugrožava temeljni kapital društva i ne dovodi u pitanje egzistencija društva

U njemačkoj teoriji i praksi prevladalo je shvaćanje prema kojem članovi društva mogu raspolagati imovinom društva ako se time ne dovode u pitanje interesi vjerovnika, iz čega slijedi da pristanak članova društva isključuje kazneno počinitelja kojem je imovina povjerena samo ako se raspolaganjem imovinom ne smanjuje niti ugrožava temeljni kapital društva i ako se ne dovodi u pitanje egzistencija društva ili njegova likvidnost. Uz tu je pretpostavku pristanak, primjerice, irelevantan ako se odnosi na pretjerana trošenja, uključujući donacije političkim strankama ili kod odobravanja kredita platežno nesposobnim dužnicima zbog čega društvu prijeti nelikvidnost.

Navedeno stajalište nije strano ni našoj sudskoj praksi. Vrhovni sud RH je s pravom oslobodio optužbe direktoricu društva s ograničenom odgovornošću da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti time što je sa žiro računa društva podizala novac za sebe jer je imala pravo da sudjeluje u dobiti do 40%, a podignuti je novac bio u tim granicama (VSRG, I Kž-1156/03); odluka je, dakle, potpuno u skladu sa stajalištem njemačkog Saveznog suda o prikrivenoj podjeli dobiti.

J.Barbić, E. Čolaković, P. Novoselec, Odgovornost Direktora: priručnik za članove uprava i nadzornih odbora u društvima kapitala, Zagreb 2012.

Bayer, Münchener Kommentar zum Aktiengesetz; Beck, München [2008]: Preuzimanje jamstva društva za potraživanja prema njegovom dioničaru činjenje je prikrivenog povrata uloga

Umjesto da društvo imatelju udjela odobri kredit, može osigurati kredite koje članu društva daju treće osobe, na primjer banke. Korist koju je u tom slučaju primila banka jest u tome da za ispunjenje njegovog potraživanja pored glavnog dužnika (korisnika kredita) kao jamac jamči još i dioničko društvo. Takva ugovorna (jamstvena) obveza je položaj banke značajno poboljšala jer za ispunjenje potraživanja u odnosu spram korisnika kredita ne jamči samo glavni dužnik već i dioničko društvo kao jamac. Društvo je preuzimanjem jamstva u korist svog dioničara angažiralo svoju imovinu i bilo bi, ako korisnik kredita svoje obveze u odnosu spram banke prilikom dospijeća ne bi ispunio, obveznik za ispunjenje dioničkog društva kao jamac. Budući da je takav položaj zbog zaštite vezanog kapitala zabranjen, jamstveni ugovor (budući je sklopljen u suprotnosti sa zakonom) je nevažeći (ništavan). (komentar § 57 AktG) To je ujedno zaključak slovenskih sudova na sve tri razine.

Kolakušić, Šeba, Aljazeera: O posljednjim događajima u postupku vanredne uprave Agrokor za Kontraste govore dr. Mihaela Grubišić Šeba i Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu

Sve je više nedoumica i pitanja na koja nadležni ne daju odgovore. Najveći kamen spoticanja su financijski izvještaji za prošlu godinu, koje bi trebali potpisati direktori poduzeća u sastavu koncerna, nakon čega te kompanije postaju insolventne.

http://balkans.aljazeera.net/video/kontrasti-agrokor-nagodba

VTS: Privremeno vjerovničko vijeće nije tijelo u postupku, a njegovi članovi trebaju štititi interese svih vjerovnika, a ne samo svoje skupine

Jučer je na e-Oglasnoj ploči sudova objavljeno Rješenje Visokog trgovačkog suda (Pž-1754/2018-2 od 5. travnja 2018. godine) u kojem je donesena odluka o utvrđenim skupinama vjerovnika u postupku izvanredne uprave. Iako su mnogi mediji već prenijeli predmetno Rješenje, izdvajamo par stavova VTS-a iz obrazloženja Rješenja:

 

  1. Privremeno vjerovničko vijeće nije tijelo postupka izvanredne uprave
  2. Iako privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća dok vjerovničko vijeće nije uredno osnovano, VTS ističe 3 bitne razlike između osnivanja i sastavljanja PVV i VV.
  3. Kako su članovi privremenog vjerovničkog vijeća dužni postupati savjesno i s pažnjom dobrog gospodarstvenika, značilo bi kako kao predstavnici vjerovnika upisanih u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava, štite interese svih vjerovnika, a ne samo odgovarajuće skupine.