Izdvojeni odgovori Uprave sa glavne skupštine VUPIK d.d.

(dana 27. studenog 2017. godine, Vukovar, 13:00)

nastavno na održane skupštine dioničara u nastavku slijede izdvojene zanimljivosti sa glavne skupštine VUPIKa d.d.:

 

Predsjedavajući pod utjecajem Agrokora pokušava spriječiti raspravu na glavnoj skupštini (vjerojatno poučeni iskustvom sa GS Belja)

“Nakon ovoga izlaganja predsjedavajući skupštini društva otvorio je raspravu po točkama dnevnoga reda 2.,3.,4.,5,. 6., 7. , 8. i 9 . te još jednom napomenuo da se pitanja i protuprijedlozi mogu staviti samo pismeno  zamjeniku predsjednika skupštine društva. Nakon ove napomene, za riječ se javio dioničar naglasivši da u skladu s člankom 277.- 281. Zakona o trgovačkim društvima, u  pozivu  za glavnu  skupštinu nije bilo navedeno  da će rasprava biti ograničena  pismenim putem, pa se protivi takovom postupanju predsjednika skupštine.”

 

Uprava ne kani osporavati nezakoniti iznos jamstava koji prelazi iznos nedopuštenog raspolaganja -> uvidom u odredbe roll-up ugovora je jasno i zašto…

“Na treće pitanje  namjerava li društvo osporavati predmetni iznos tražbina po jamstvima, a koji prelazi iznos maksimalno dopuštenog raspolaganja sukladno odredbama  Zakona o trgovačkim društvima, glavni direktor je odgovorio da  ne namjerava osporavati predmetni iznos tražbina po  jamstvima  koji prelazi iznos dopuštenoga  raspolaganja.”

 

Uprava misli da je zakonito jamčiti za subjekt u stečaju, a pri tome ne primiti nikakvo sredstvo osiguranja

“Na koji način tumači zakonitost davanja zaloga i  hipoteka  na vlastitu imovinu u korist i pod utjecajem vladajućega društva obzirom je vladajuće društvo imalo 14.( četrnaest) milijardi kuna  negativan rezultat ? Glavni direktor  je odgovorio da su  predmetna jamstva  davana za potrebe  financiranja koncerna te nisu ništetna niti su suprotna zakonu ili drugim pozitivnm propisima.”

 

Ako Društvo jamči a ne koristi ili koristi u promilima iznose sredstava za koje je jamčilo odgovor će se dati u pisanom obliku

“Koliko sredstava  iz predmetnog ROLL-UP  kredita   je društvo dobilo ? Odgovor je glavnog direktora  da je   proces u tijeku i  društvo će trebati još sredstva  a mjerodavne podatke može dobiti u pisanom obliku.

Dioničar je tražio da uđe u zapisnik da glavni direktor ne želi odgovoriti na pojedina pitanja…”

 

Izdvojeni odgovori Uprave sa glavne skupštine Belja d.d.

(dana 27. studenog 2017. godine, Darda, 10:00-12:00)

 

Nekolicina članova Udruge prisustvovala je na glavnim skupštinama kompanija prošli tjedan te su nam dostavili zapisnike. U nastavku ćemo izdvojiti par zanimljivih situacija (putem anonimizirane verzije zapisnika):

JAMSTVA

Agrokor izbjegava da u zapisnik uđe prijevod ugovornih odredbi o ograničenjima jamstava

“Dioničar predaje i traži da to bude dio zapisnika, ovjereni prijevod dva dokumenta, jedan od 25.04.2012, a drugi od 10.10.2012., a radi se o izvatku teksta koji je uprava potpisala kad je pristupila jamstvima po obveznicama iz 2012. godine. punomoćnica Agrokora, ne vidi svrhu zbog čega bi to ušlo u zapisnik, a dioničar odgovara zato što se raspravlja o 20 milijardi kuna.”

 

Uprava se „nada“ da jamstvima neće nastati šteta

„Samim davanjem jamstava, direktor misli da Društvu nije nastala šteta, nego dapače, ako se pogleda razvoj Belja d.d. u tome periodu rezultati koji su postignuti su puno veći od davanja jamstva te naglašava da šteta nije nastala od davanja jamstava i nada se da i neće.“

 

Uprava tvrdi da je preuzimanje jamstava za stare obveze jednog dioničara svim dioničarima stvorilo vrijednost

 „Dioničar pita izravno direktora da li su stvorili novu vrijednost za sve dioničare preuzimanjem jamstava od 19.825.638.271,92 kuna, na što direktor odgovara potvrdno.“

 

Uprava potvrđuje da je društvo plaćalo kamate na primljene zajmove i upravljačku naknadu za centralizirane organizacijske funkcije

„Dioničar pita direktora da li je Belje d.d. plaćalo kamate za kredit prema vladajućem društvu i da li je Belje d.d. plaćalo naknadu za upravljanje, na što direktor odgovara potvrdno.“

 

Jamči se za milijardu eura obveza a koristi se 15 milijuna kuna !?

“Dioničar postavlja pitanje Upravi i traži da se točno objavi koliko sredstava od roll up kredita za koji se jamčilo je Društvo koristilo za svoje poslovanje. Direktor odgovara de je Društvo koristilo 15 milijuna kuna u prvoj tranši, na Veliki četvrtak. Dioničar kaže kaže da to uopće nisu bila sredstva iz roll up (jer je ugovor sklopljen 2 mjeseca kasnije) i traži da se javno objavi podatak o visini povučenih sredstava od strane Društva iz roll up kredita, a direktor odgovara da će naknadno dati odgovor.”

 

Uprava ne vidi problem u jamčenju za subjekt u stečaju

“Dioničar traži da Uprava pojasni preuzimanje dodatnih jamstava, a nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, obzirom da je Agrokor d.d. imao negativan kapital te je u nemogućnosti ponuditi Društvu osiguranje, odnosno protučinidbu. Društvo je jamčilo za kompaniju koja je de facto u stečaju, ima negativan kapital od 14 milijardi kuna, odnosno ne može obeštetiti društvo čak i kad bi htjela.

Direktor kaže da je Društvu prijetio prestanak rada pa je bilo neophodno preuzeti jamstva skupa s drugim poduzećima. Što se tiče adekvatnosti kapitala Agrokora i ostalih kompanija, po tada dostupnim izvješćima taj problem nisu vidjeli.”

 

Belje je izdalo jamstva u visini 20 milijardi kuna za investicije u visini od 2,5mlrd od čega je većina u formi kapitala -> da li je ovo povreda odredbi o financijskoj pomoći, tzv. financial asistance-u (čl 234. ZTD) ?

„Dioničar traži da u zapisnik točno uđu njegova pitanja na koja traži od uprave konkretne odgovore pa ih ponavlja ističući da ga zanima iz kojeg je razloga Društvo 2016. god. pristupilo jamstvima za obveze vladajućeg društva, koje u tom trenutku egzistiraju, a datiraju još od 2012.god., … Na kraju pita, obzirom da je garancija naplatni pravni posao, je li naplaćena bilo kakva vrsta naknada za izdanu garanciju u korist vladajućeg društva ili se naprosto radilo o besplatnom jamstvu.

Direktor odgovara da je Belje d.d. davalo jamstva samo vladajućem društvu i društvima unutar koncerna, a vezano za ta jamstva Belje d.d. je imalo puno benefita od izdanih jamstava, kao uostalom i cijela grupa.

Ono što je za Belje d.d. bitno, ako se vratimo u 2005. g, navodi direktor, je prvi i osnovni benefit, a to je bio snažan investicijski ciklus koji je dakle počeo 2005. g i u to vrijeme je investirano gotovo dvije i pol milijarde kuna u proizvodne pogone Belje d.d.“

Postavlja se pitanje kakve veze imaju ulaganja iz 2005. s jamstvima 2016. godine ?

 

2016. Društvo pristupa jamstvima za već izdane obveznice i kreditne aranžmane

„Dioničar ističe da je Društvo pristupilo jamstvima krajem 2016. godine, a cijeli investicijski ciklus se događao od 2005.g. na ovamo, znači u tome periodu je društvo koristilo zajam na koji je uredno plaćalo kamatu, koji je djelomično konvertiran u kapital, znači to je sve obavljeno, napravljeno, završeno i isfinancirano i onda dolazi kraj 2016. g. i Društvo pristupa jamstvu. Mala je vremenska disonanca… vrijeme preuzimanja jamstava u korist jednog dioničara nema nikakve veze s ovim što direktor priča, navodi dioničar.“

 

FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Ista Uprava, isto razdoblje, 851mln kuna jednokratnog umanjenja imovine

“Dioničar pita da li je direktor bio osoba ovlaštena za zastupanje kod sačinjavanja godišnjih revidiranih financijskih izvješća objavljenih 5.10.2017. Odgovor direktora je potvrdan.

Dioničar nastavlja i navodi: Vi ste informirali nas kao investicijsku javnost da su ukupni gubici od datuma bilance 851.466.000,00 kn, znači 5.10.2017. objavljujete da su gubici do datuma objave 851 milijun. Jeste li Vi bili odgovorna osoba pri objavi godišnjih revidiranih financijskih izvješća za 2016. godinu koja su objavljena 28.02.2017.? Direktor odgovara potvrdno.

Dioničar pita znači li to da od 28.02. do 05.10.2017. godine utvrđuje da je potrebno ispraviti imovinu poduzeća za 851 milijun kuna. Direktor odgovara potvrdno.”

 

Uprava nije upoznata niti izvještava sukladno zakonskim obvezama u pogledu sadržaja financijskih izvješća konkretno čl. 497. – 500. ZTD-a

„Dioničar traži da se specificira na kojoj stranici Izvješća se nalazi ono što traže odredbe 497. – 500. ZTD-a, navodi da on to nigdje u izvješćima nije vidio, nije vidio činidbe i protučinidbe, a što je vrlo važno te konstatira da Uprava evidentno ne zna gdje se to nalazi.

Direktor iznosi da će se u primjerenom roku odgovoriti na postavljena pitanja.“

 

JEDNAKOST DIONIČARA

Svi dioničari su jednaki

„Dioničar izjavljuje da su po čl. 211. ZTD-a svi dioničari istog statusa i imaju ista prava bez obzira na broj dionica, pa moli da se iz cvijeća koje se nalazi na sredini stola makne zastavica Agrokora d.d.

Predsjedavajući objašnjava da je ta zastavica uvezana u aranžman te na daljnji upit daje odgovor da Belje ima 8607 dioničara…“

 

Tretman vlasnika kompanije na skupštini

“Predsjedavajući moli da se ne ide od članka do članka, a dioničar kaže da se prije svega radi o interesu Društva i protestira jer ovdje raspravni dio obuhvaća sintagme – dajte ne pitajte, dajte molim vas ne pitajte.”

 

SINERGIJE

Famozne sinergije dioničarima prouzročile preko milijardu kuna gubitaka, a Uprava ističe da se sinergije teško mogu izračunati

„Dioničar pita kojom metodologijom je uprava izračunala vrijednost sinergije. Direktor kaže, navodi dioničar, da su svi dioničari imali očuvanje vrijednosti i trebali bi biti zadovoljni, pa ga zanima kako se tumači da je u trenutku kada je 09.06.2016. objavljena prva obavijest na Zagrebačkoj burzi o jamstvima cijena bila 20,00 kuna, dana 11.11.2016 bila je 25,00 kuna, a danas se trži na oko 5,00-5,50 kuna. Dioničar traži da mu se objasni kakva je to sinergija, koliko je to gubitaka na više od 40 milijuna dionica, jer sinergijski učinci su proizveli gubitak od 900 milijuna kuna na tržišnu kapitalizaciju.

Direktor odgovara da ne može komentirati cijenu dionica na burzi i tržište kapitala, navodi da uprava želi sačuvati kompaniju i pružiti prespektivu razvoja, da se zadrže resursi i ostvare potencijali za daljnji razvoj. Belje d.d. ne može stati, stajanje bi u proizvodnom smislu značilo katastrofu, nenadoknadivu, a sinergija se teško može izračunati.“

Pitamo se kako je uprava procjenila da se isplati jamčiti za 20 milijardi i da je jamčenjem stvorena vrijednosti za dioničare ako ne može izračunati sinergije ?

Roll-up kreditom zabranjuje se osporavanje jamstava!

Roll up kreditom zabranjuje se svim ovisnim društvima Agrokora osporavanje jamstava i odbijene su posebne revizije a oni koji su se obvezali ne osporavati jamstva nagrađeni su razrješnicama

U ugovoru o tzv. roll up kreditu u točki 21.13 koja nosi ime „Osporavanje jamstava“ stoji „Ovaj će kredit dospjeti na naplatu (..) ako Povjerenik, društvo majka ili bilo koji član Grupe započne osporavati jamstva iz postojećih kreditnih sporazuma ili postojeće dokumentacije vrijednosnih papira i/ili sudužništva iz postojećih kredita“. Koji je, odnosno čiji je bio interes zabraniti upravama ovisnih društava Agrokora d.d. osporavanje nezakonitih, ništavih jamstava što je samo po sebi zakonska obveza uprava tih društava? Upravo je to jedna od klauzula u javnosti više puta komentiranog spornog ugovora o Roll up kreditu iz lipnja ove godine. Ovo je vrlo, vrlo ozbiljno samo po sebi a pri tome je potpuno neuobičajeno.  Već je konstatirano u javnom prostoru da je upravljanje i kontrola nad Agrokorom i ovisnim društvima defacto ugovorom o Roll up kreditu predana određenoj skupini fondova i savjetnika. Zabraniti ugovorom osporavanje nezakonitih radnji direktno je uplitanje u zakonodavni okvir RH. Jesu li potpisom takvog ugovora odnosno prihvatom takove klauzule uprave postupale savjesno i odgovorno u najboljem interesu društava koje zastupaju? Zašto su na glavnim skupštinama razrješnice za 2016. dobile samo one osobe koje danas sjede u tim upravama – a njihove dojučerašnje kolege nisu – a koje su se ujedno obvezale da neće ni pokrenuti propitivanje jamstava deseterostruko višim od kapitala društava koje zastupaju?

Engleska i hrvatska verzija predmetnih odredbi dostupne su na slijedećem linku:

Zabrana osporavanja jamstava u roll-up kreditu

Ograničenja iz Sporazuma o osiguranju jamstvom

Svim su držateljima obveznica i kreditorima čija su potraživanja osigurana jamstvima povezanih društava Agrokora, poznata ograničenja koja takva jamstva sadrže.

Stoga, čude objave samih Izdavatelja na ZSE (JMNC, LEDO, BLJE, ZVZD, VPIK) da su jamstva dospjela u punom iznosu. Kako to tumačiti obzirom na Odjeljak 10.02 Indenture dokumenta, naslova „Ograničenje odgovornosti jamca“ u kojem stoji:

svaki imatelj obveznica potvrđuje da je namjera svih stranaka da jamstvo za obveznice ne predstavlja:

  1. Prijevarni transfer ili prijenos
  2. Financijsku pomoć ili neprimjerenu korporativnu korist
  3. Neprimjerenost korporativnoj strukturi jamca
  4. Pravila održavanja kapitala
  5. Prava drugih vjerovnika

Dodatno, da bi se izvršilo navedeno, Povjerenik, jamci i imatelji obveznica neopozivo se slažu da:

  1. će obveze jamca biti ograničene na maksimalan iznos koji neće predstavljati neovlašteni transfer, prijenos ili povlaštenu prednost
  2. obveze jamca neće predstavljati financijsku pomoć ili neprimjerenu korist ili kršenje korporativne svrhe relevantnog jamca ili
  3. obveze jamca neće dovesti do kršenja bilo kojeg primjenjivog održavanja kapitala
  4. obveze jamca neće kršiti bilo koji zakon ili propis koji utječe na prava vjerovnika općenito pod bilo kojim primjenjivim zakonom ili propisom

Engleska i hrvatska verzija odredbi okvirnog ugovora temeljem kojeg su izdane obveznice dostupne su na slijedećim linkovima:

od 25. travnja 2012.

od 10. listopada 2012.

U samo tjedan dana, udruzi manjinskih dioničara pristupilo je preko 400 članova!

Ovim se putem zahvaljujemo svima koji su svojim pristupanjem udruzi dali svoj doprinos i podršku zaštiti interesa manjinskih dioničara, ulagatelja sa Zagrebačke burze! Kvalitetno rješenje pitanja tretmana manjinskih dioničara povezanih i ovisnih društava Agrokora koje su uvrštene za ZSE ključno je za daljnji razvoj tržišta kapitala i općenito investicijske klime u RH!

Hvala Vam!

Pravilo očuvanja kapitala najvažnije je pravilo zakona kojima se uređuje dioničarstvo

Zakon o trgovačkim društvima u Čl. 217. st. 1. i 2. određuje da se ulozi ne smiju vratiti niti se na njih plaćaju kamate. Radi se o najvažnijem načelu zakona o dionicama i to načelu očuvanja temeljnog kapitala dioničkog društva. Preuzeta jamstva u korist jednog dioničara po prirodi stvari predstavljaju povrat uloga jednom od dioničara.

Postavlja se pitanje tko bi uopće bio spreman uložiti vlastiti kapital u dionice društva u kojem jedan (većinski) dioničar može upravljati cjelokupnom imovinom društva isključivo za svoju korist, oštećujući pritom sve druge dioničare?

Kako bi se to spriječilo, a ujedno očuvalo dioničarstvo te na taj način pristup poduzeća kapitalu zakonodavac je postavio jasna i nedvosmislena ograničenja. Kako u načinu raspolaganja kapitalom dioničkog društva, tako i u visini. Prije prestanka društva dioničarima se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka i dio zadržane dobiti (Čl. 220 St. 8 ZTD).

Preuzimanjem jamstava koje višestruko nadmašuju iznos temeljenog kapitala društva u korist jednog dioničara uprave tih društava mjerljivo su i nedvosmisleno oštetile sve ostale dioničare!

Ovakvo je postupanje ništetno i na što po službenoj dužnosti pazi Sud!

Lex Agrokor: Pravodobni ispravni potez koji je sačuvao poslovanje kompanija

(osvrt na rezultate 30/09)

Manjinski dioničari od samog početka pozdravljaju brzu i odlučnu reakciju Vlade RH u donošenju posebnog propisa koji je spriječio uništavanje vrijednosti za sve zainteresirane, pa tako i dioničare ovisnih društava Agrokora uvrštenih na Zagrebačku burzu. Naime, manjinski dioničari vjeruju u postizanje pravične nagodbe koja će prepoznati njihove manjinske interese u dobrim ostvarenim rezultatima kompanija uvrštenih na ZSE:

Kompanija EBITDA* 30.09.2016. EBITDA* 30.09.2017. pripada manjinskim dioničarima promjena
Jamnica 394.857.486 389.458.864 93.781.694 -1,40%
Belje 98.312.682 147.841.492 49.423.411 +50,40%
Vupik 26.296.923 48.733.527 17.071.355 +85,30%
Ledo 412.554.119 438.138.931 227.350.291 +6,20%
Zvijezda 45.268.907 39.740.449 19.139.000 -12,20%
Žitnjak 1.274.932 2.258.099 441.910 +77,10%
UKUPNO (tri kvartala) 978.565.049 1.066.171.362 407.207.661 +8,95%

prije vrijednosnih usklađenja, kn

Koliki dio vlasništva kompanija drže manjinski dioničari ?

Uvidom u javno dostupne podatke iz registra Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, lako je utvrditi kako manjinski dioničari drže čak 40% vlasništva (!) u kompanijama iz sustava Agrokor listanima na Zagrebačkoj burzi. Konkretno, radi se o Jamnici, Ledu, Belju, Zvijezdi, Tisku, Žitnjaku i PIK Vinkovcima.

U nastavku se nalazi tablični prikaz s vlasničkim udjelima koji potvrđuje gornje navode:

Kompanija Broj dionica Drži Agrokor Drže manjinski udjel manjinskih
Jamnica 22.126 16.799 5.327 24,08%
Belje 45.715.487 30.433.157 15.282.330 33,43%
Vupik 4.836.587 3.142.444 1.694.143 35,03%
Ledo 313.920 151.042 162.878 51,89%
Zvijezda 100.257 51.977 48.280 48,16%
Tisak 2.386.587 1.225.215 1.161.372 48,66%
Žitnjak 205.643 165.390 40.253 19,57%
PIK Vinkovci 317.225 133.422 183.803 57,94%
prosjek 39,84%