Jutarnji list 18.05.2018: Purko na panel diskusiji konferencije u Opatiji

Dionice svih Agrokorovih tvrtki  (op. a. u vlasništvu manjinskih dioničara) su prije lex Agrokor vrijedile 3,2 milijarde kuna, danas vrijede 163 milijuna kuna. Mi stojimo odlično u procesu, jer se ovdje interesi ne štite PR-om, nego pravnim sredstvima. Da, Vlada je trebala intervenirati, ali svo zlo dolazi potpisivanjem roll-up kredita, od onog trenutka kada je potpisano da neće osporavati jamstva koja su pojedina poduzeća dala Agrokoru d.d. Pristajemo da isporučimo 45 posto vlasništva ruskim bankama, a dva do tri posto domaćim vlasnicima, umjesto da drže 25 posto vlasništva. Manjinski dioničari nisu isti kao i Ivica Todorić, on će ostati bez dionica kada dođu vlasničke PIK obveznice Agrokora (op. a. točnije Adria group holdinga koji je vlasnik Agrokora) na naplatu u lipnju, jer Todorić neće moći platiti te obveznice, a tada će na scenu stupiti pravni zastupnici imatelja tih obveznica koji neće imati milosti u obrani interesa svojih klijenata.

https://novac.jutarnji.hr/incoming/perusko-nagodbu-ce-zbog-nedostatka-vremena-morati-donijeti-privremeno-vijece-vjerovnika/7371360/

Bilić: Ugovorna ograničenja uzlaznih sredstava osiguranja oslobađaju upravu od odgovornosti jer društvo-jamac može odbiti namirenje vjerovnika

Članovi uprave naročito su odgovorni ako vrate dioničarima ono što su uložili u društvo (čl. 252. St. 3. Tč. 1 ZTD). Da bi izbjegli takvu odgovornost, članovima uprave se preporučuje da u ugovore kojima se daju uzlazna sredstva osiguranja unesu klauzulu prema kojoj se vjerovnik člana društva neće moći namiriti iz sredstava osiguranja ako bi to dovelo do povrede načela očuvanja temeljnog kapitala (limitation language). U tom slučaju društvo će moći odbiti namirenje vjerovnika kojim bi se vrijeđalo njegovo načelo očuvanja kapitala. Mogućnost ugovaranja takve klauzule će, naravno, ultimativno ovisiti o spremnosti vjerovnika člana društva da prihvati tako značajno ograničenje svojih prava.

 

Bilić A., Uzlazna sredstva osiguranja (Upstream guarantees), Zbornik 56. susreta pravnika, Opatija, 2018. s. 2019

LEDO je zaprimio zahtjev AZ mirovinskog fonda za sazivanje glasne skupštine na kojoj bi Uprava trebala podnijeti izvješća i o radnjama koje je poduzela u zaštiti tvrtke i dioničara

LEDO je jučer objavio da je zaprimio zahtjev AZ mirovinskog fonda za sazivanje glasne skupštine na kojoj bi Uprava trebala podnijeti izvješća i o radnjama koje je poduzela u zaštiti tvrtke i dioničara od otvaranja izvanredne uprave, pokrenutim sudskim postupcima, jamstvima te načelnom sporazum o nagodbi i prijenosu na zrcalna društva.

Uprava bi tako dioničare Leda trebala izvijestiti o radnjama koje je poduzela u svrhu zaštite tvrtke i dioničara od dana donošenja rješenja Trgovačkog suda o otvaranju postupka izvanredne uprave, kao i o radnjama koje je poduzela u svrhu umanjenja obveza prema vjerovnicima, između ostalog i radnje osporavanja priznatih novčanih tražbina vjerovnika s osnove jamstava.

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=1045226

Nove ostavke u nadzornim odborima ovisnih društava

Danas je Ledo d.d. na internetskim stranicama Zagrebačke burze d.d. obavijestio investicijsku javnost o novoj ostavci u Nadzornom odboru društva.

Ledo – Obavijest o ostavci na ZSE

Već se ranije pisalo o tome kako je više članova nadzornih odbora i uprava podnijelo ostavke na svoje funkcije u ovisnim društvima Agrokora, a sada je taj broj uvećan za još jednu osobu. Ono što je kod Leda posebno zanimljivo jest činjenica da je sada nadzorni odbor tog društva pao na samo 3 člana (od kojih je jedan član iz radničkog vijeća).

Sukladno odredbama Statuta Ledo d.d., nadzorni odbor sastoji se od 7 članova, a može donositi odluke ukoliko su na sjednici nazočna najmanje 4 člana.

Novoselec: Šteta se sastoji u svakom smanjenju aktive ili povećanju pasive što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela

Šteta će postojati ne samo u slučajevima kad počinitelj izravno zahvaća imovinu pravne osobe koja mu je povjerena, npr. prebacuje novac s njezina bankovna računa na svoj, nego i kod svih rasipanja imovine kojima je svojstveno da za izvršenu činidbu nije dobiven ekvivalent, npr. ako počinitelj plati robu ili uslugu koju njegova pravna osoba nije primila ili je plati po višoj cijeni ili je proda po nižoj cijeni od tržišne ili odobri kredit osobi za koju zna da je platežno nesposobna i sl. Nema štete ako je odljev imovine kompenziran njezinim uvećanjem ili istodobnim oslobađanjem od neke obveze; ako je ta kompenzacija samo djelomična, šteta se sastoji u razlici za koju gubitak nadmašuje dobit.

Koncepcija prema kojoj se šteta sastoji u svakom smanjenju aktivne ili povećanju pasive, što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela, zastupana je u austrijskoj literaturi i judikaturi. Nešto je šira koncepcija njemačke doktrine prema kojoj se šteta sastoji već u konkretnom ugrožavanju imovine. Šteta se onda, osim u eklatantnom slučaju prisvajanja imovine za sebe ili drugoga, sastoji i u njezinom oštećenju ili uništenju, prodaji stvari ili prava ispod tržišne cijene ili kupnjom iznad tržišne cijene, plaćanju previsokih naknada za usluge, odobravanju kredita insolventnim osobama ili bez potrebnog osiguranja i sl.

J.Barbić, E. Čolaković, P. Novoselec, Odgovornost Direktora: priručnik za članove uprava i nadzornih odbora u društvima kapitala, Zagreb 2012.

Japunčić: Sadašnji koncept nagodbe nije najkvalitetniji i ide negativno prema malim dioničarima. Ukoliko se počne dogovarati drugačiji koncept, šteta možda bude manja

Japunčić osobno smatra da je najbitniji koncept nagodbe, te da je cijeli proces trebao biti transparentniji. Prema trenutnom konceptu nagodbe kazao je – veća je mogućnost da će novi vlasnici ići na bržu transformaciju Grupe. Postavlja se pitanje koliko je to dobro za Agrokor i RH. Za Japunčića su najveći gubitnici nagodbe manjinski dioničari, a najviše su izloženi dobaljači koji su sudjelovali u direktnom financiranju i morat će imati velike otpise i gubitke. Ukoliko se počne dogovarati drugačiji koncept, šteta možda bude manja, smatra.

http://vijesti.hrt.hr/443566/japuncic-pravno-postoji-mogucnost-da-se-agrokor-vrati-todoricu

Odgovori na pitanja dioničara sa glavne skupštine Tiska d.d.

8. svibnja 2018. godine Uprava Tiska d.d. je putem internetske stranice Zagrebačke burze d.d. objavila odgovore na pitanja koja su postavili dioničari na glavnoj skupštini održanoj dana 23. travnja 2018. godine.

Odgovori na pitanja sa skupštine Tiska d.d.

Iz odgovora na pitanja izdvajamo odgovor na pitanje br. 8:

“Obzirom da je dio kreditora koji je osigurao sredstva za SPFA financiranje Agrokora već ranije financirao Agrokor uz jamstva ovisnih Društavam razumna je pretpostavka da su kreditori na taj način štitili svoja prethodna ulaganja (kredite) u Agrokor.”

Zanimljivo je kako je ovo prvo ovisno društvo Agrokora koje javno priznaje da se odredbama tzv. roll-up kredita zabranjuje ovisnim društvima osporavanje i/ili pobijanje jamstava. Naime, podsjetimo se odgovora na pitanja postavljena na glavnoj skupštini Jamnice d.d. održanoj 28. studenog 2017. godine:

“Preuzimanjem obveza iz ugovora o super-priority kreditu društvo se nije odreklo prava na osporavanje / pobijanje danih jamstava u korist vladajućeg društva. Takvo pravo i dalje postoji te ga društvo može iskoristiti u svakom trenutku.”

Odgovori na pitanja sa skupštine Jamnice d.d.

Odgovori na brojna pitanja koji se mogu isčitati iz jučerašnje Odluke Ustavnog suda

Ustavni sud je jučer na konferenciji za javnost objavio Rješenje (U-I-1694/2017 i dr. od 2. svibnja 2018. godine) kojim se ne prihvaćaju prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti  Zakona o postupku izvanredne uprave s Ustavom.

U obrazloženju predmetnog Rješenja može se razaznati čitavi niz stajališta koja je zauzeo Ustavni sud, a koja daju odgovore na brojna pitanja koja su se u tijeku postupka izvanredne uprave nametnula:

  • postupak IU je postupak u kojem se provodi postupovna, a ne materijalna konsolidacija pa stoga ne postoji jedna (stečajna) masa koju čini sva imovina svih društava unutar grupe, a samim otvaranjem postupka IU nad povezanim i ovisnim društvima i imovini vanjskih dioničara ne događa se „apsolutno ništa“ jer zadržavaju svoje dionice, mogu njima trgovati tijekom cijelog postupka, te mogu u cijelosti i nesmetano ostvarivati svoja članska prava;
  • postupak IU je bliži predstečajnom postupku u kojem dužnik i dalje vodi poslove društva;
  • nadležnost suda je univerzalna i sud je ovlašten poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje nisu Zakonom izričito u nadležnosti nekog drugog tijela (primjerice odlučivanje o prigovorima na rad povjerenika);
  • sud može izvanrednog povjerenika opozvati i na vlastitu inicijativu te sud ima pravo sudjelovati na svim sjednicama PVV i SVV;
  • na Rješenje kojim se potvrđuje nagodba bit će pravo žalbe;
  • protiv eventualno (ne)zakonite odluke vjerovničkog vijeća osigurana je sudska zaštita;
  • prigovore više predlagatelja o tome da Zakon nije u skladu s pravnom stečevinom EU, Ustavni sud nije razmatrao.