Visoki trgovački sud potvrdio da su uzvodna jamstva osporena i uputio imatelje jamstava u parnice radi utvrđivanja osnovanosti njihovih tražbina

Visoki trgovački sud, objavio je u utorak na e-oglasnoj ploči rješenje za žalbe koje su bile izjavljene na rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama od 15. siječnja Trgovačkog suda u Zagrebu.

Svojim Rješenjem Visoki trgovački sud potvrdio je Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, odnosno utvrdio da je sutkinja Siladi Rstić pravilno procijenila sve okolnosti  i time su određeni imatelji uzvodnih jamstava upućeni (pravomoćno) u parnice radi utvrđivanja osnovanosti svojih tražbina po jamstvima s time da je teret dokaza na imateljima obveznica i jamstava, a ne osporavateljima.

https://e-oglasna.pravosudje.hr/sites/default/files/ts-zg-st/30512358.pdf

Izvanredni povjerenik uputio zahtjev za sazivanjem glavne skupštine Leda d.d. u svrhu imenovanja novih članova nadzornog obora društva

Danas je Ledo d.d. izvjestio javnost putem internetske stranice Zagrebačke burze da je zaprimio zahtjev za sazivanje Glavne skupštine, koji je poslan od strane izvanrednog povjerenika društva Agrokor d.d., sukladno članku 13. stavak 3 Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

Skupština je sazvana obzirom Ledo nema više dovoljan broj članova (sukladno odredbama Statuta) Nadzornog odbora za valjano odlučivanje, a o čemu se već ranije pisalo.

S obzirom na okolnosti nedovoljnog broja članova nadzornog odbora, sazivanje predmetne glavne skupštine je u potpunosti očekivano. Ostaje za vidjeti da li će Uprava izdavatelja postupiti i po zahtjevu AZ mirovinskog fonda koji je nedavno uputio Upravi zahtjev za sazivanjem glavne skupštine.

Jeličić Purko: Fabris Peruško brani interese jedne strane

Koliko ima istine da država odnosno porezni obveznici neće platiti ni kune sve ovo što se događa s posrnulim koncernom? Nakon što je izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško najavio da će privremeno vjerovničko vijeće zaključiti vjerovničku nagodbu, nezadovoljni veliki dobavljači najavili su tužbe i miniranje dogovora. U Studiju 4 razgovarali smo s  Manuelom Tašler, zamjenicom glavnog urednika Lidera, Hrvojem Japunčićem, financijskim analitičarom, i Miroslavom Jeličićem Purkom iz Udruge manjinskih dioničara Agrokora.

http://vijesti.hrt.hr/444648/purko-fabris-perusko-brani-interese-jedne-strane-sberbanke

Jutarnji list 18.05.2018: Purko na panel diskusiji konferencije u Opatiji

Dionice svih Agrokorovih tvrtki  (op. a. u vlasništvu manjinskih dioničara) su prije lex Agrokor vrijedile 3,2 milijarde kuna, danas vrijede 163 milijuna kuna. Mi stojimo odlično u procesu, jer se ovdje interesi ne štite PR-om, nego pravnim sredstvima. Da, Vlada je trebala intervenirati, ali svo zlo dolazi potpisivanjem roll-up kredita, od onog trenutka kada je potpisano da neće osporavati jamstva koja su pojedina poduzeća dala Agrokoru d.d. Pristajemo da isporučimo 45 posto vlasništva ruskim bankama, a dva do tri posto domaćim vlasnicima, umjesto da drže 25 posto vlasništva. Manjinski dioničari nisu isti kao i Ivica Todorić, on će ostati bez dionica kada dođu vlasničke PIK obveznice Agrokora (op. a. točnije Adria group holdinga koji je vlasnik Agrokora) na naplatu u lipnju, jer Todorić neće moći platiti te obveznice, a tada će na scenu stupiti pravni zastupnici imatelja tih obveznica koji neće imati milosti u obrani interesa svojih klijenata.

https://novac.jutarnji.hr/incoming/perusko-nagodbu-ce-zbog-nedostatka-vremena-morati-donijeti-privremeno-vijece-vjerovnika/7371360/

Bilić: Ugovorna ograničenja uzlaznih sredstava osiguranja oslobađaju upravu od odgovornosti jer društvo-jamac može odbiti namirenje vjerovnika

Članovi uprave naročito su odgovorni ako vrate dioničarima ono što su uložili u društvo (čl. 252. St. 3. Tč. 1 ZTD). Da bi izbjegli takvu odgovornost, članovima uprave se preporučuje da u ugovore kojima se daju uzlazna sredstva osiguranja unesu klauzulu prema kojoj se vjerovnik člana društva neće moći namiriti iz sredstava osiguranja ako bi to dovelo do povrede načela očuvanja temeljnog kapitala (limitation language). U tom slučaju društvo će moći odbiti namirenje vjerovnika kojim bi se vrijeđalo njegovo načelo očuvanja kapitala. Mogućnost ugovaranja takve klauzule će, naravno, ultimativno ovisiti o spremnosti vjerovnika člana društva da prihvati tako značajno ograničenje svojih prava.

 

Bilić A., Uzlazna sredstva osiguranja (Upstream guarantees), Zbornik 56. susreta pravnika, Opatija, 2018. s. 2019

LEDO je zaprimio zahtjev AZ mirovinskog fonda za sazivanje glasne skupštine na kojoj bi Uprava trebala podnijeti izvješća i o radnjama koje je poduzela u zaštiti tvrtke i dioničara

LEDO je jučer objavio da je zaprimio zahtjev AZ mirovinskog fonda za sazivanje glasne skupštine na kojoj bi Uprava trebala podnijeti izvješća i o radnjama koje je poduzela u zaštiti tvrtke i dioničara od otvaranja izvanredne uprave, pokrenutim sudskim postupcima, jamstvima te načelnom sporazum o nagodbi i prijenosu na zrcalna društva.

Uprava bi tako dioničare Leda trebala izvijestiti o radnjama koje je poduzela u svrhu zaštite tvrtke i dioničara od dana donošenja rješenja Trgovačkog suda o otvaranju postupka izvanredne uprave, kao i o radnjama koje je poduzela u svrhu umanjenja obveza prema vjerovnicima, između ostalog i radnje osporavanja priznatih novčanih tražbina vjerovnika s osnove jamstava.

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=1045226

Nove ostavke u nadzornim odborima ovisnih društava

Danas je Ledo d.d. na internetskim stranicama Zagrebačke burze d.d. obavijestio investicijsku javnost o novoj ostavci u Nadzornom odboru društva.

Ledo – Obavijest o ostavci na ZSE

Već se ranije pisalo o tome kako je više članova nadzornih odbora i uprava podnijelo ostavke na svoje funkcije u ovisnim društvima Agrokora, a sada je taj broj uvećan za još jednu osobu. Ono što je kod Leda posebno zanimljivo jest činjenica da je sada nadzorni odbor tog društva pao na samo 3 člana (od kojih je jedan član iz radničkog vijeća).

Sukladno odredbama Statuta Ledo d.d., nadzorni odbor sastoji se od 7 članova, a može donositi odluke ukoliko su na sjednici nazočna najmanje 4 člana.

Novoselec: Šteta se sastoji u svakom smanjenju aktive ili povećanju pasive što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela

Šteta će postojati ne samo u slučajevima kad počinitelj izravno zahvaća imovinu pravne osobe koja mu je povjerena, npr. prebacuje novac s njezina bankovna računa na svoj, nego i kod svih rasipanja imovine kojima je svojstveno da za izvršenu činidbu nije dobiven ekvivalent, npr. ako počinitelj plati robu ili uslugu koju njegova pravna osoba nije primila ili je plati po višoj cijeni ili je proda po nižoj cijeni od tržišne ili odobri kredit osobi za koju zna da je platežno nesposobna i sl. Nema štete ako je odljev imovine kompenziran njezinim uvećanjem ili istodobnim oslobađanjem od neke obveze; ako je ta kompenzacija samo djelomična, šteta se sastoji u razlici za koju gubitak nadmašuje dobit.

Koncepcija prema kojoj se šteta sastoji u svakom smanjenju aktivne ili povećanju pasive, što se može i računski utvrditi usporedbom imovine prije i nakon počinjenja kaznenog djela, zastupana je u austrijskoj literaturi i judikaturi. Nešto je šira koncepcija njemačke doktrine prema kojoj se šteta sastoji već u konkretnom ugrožavanju imovine. Šteta se onda, osim u eklatantnom slučaju prisvajanja imovine za sebe ili drugoga, sastoji i u njezinom oštećenju ili uništenju, prodaji stvari ili prava ispod tržišne cijene ili kupnjom iznad tržišne cijene, plaćanju previsokih naknada za usluge, odobravanju kredita insolventnim osobama ili bez potrebnog osiguranja i sl.

J.Barbić, E. Čolaković, P. Novoselec, Odgovornost Direktora: priručnik za članove uprava i nadzornih odbora u društvima kapitala, Zagreb 2012.