Kolakušić: Čak ni nakaradni zakon nisu ispoštovali

Sudac Mislav Kolakušić komentirao je gostujući na N1 nagodbu i predstojeće ročište za Agrokor.

Ovo je još jedan u nizu tužnih dana za pravo u RH. Vjerovnicima je zabranjeno da sudjeluju u postupku. Taj zakon je nakaradan, a čak ni njega nisu poštovali”, poručio je Kolakušić, podsjetivši da je prema zakonu u nagodbi trebalo sudjelovati stalno vjerovničko vijeće, a ne privremeno u kojem se nalaze čak pravni subjekti koji su namirili svoja dugovanja.

Dodaje da Lex Agrokor, koji opetovano naziva nakaradnim, propisuje da u postupku sudjeluju izvanredni povjerenik, stalno vjerovničko vijeće, sud i ministarstvo. “Kad smo išli bez stalnog vjerovničkog vijeća kao da smo išli bez suda”, smatra Kolakušić

http://hr.n1info.com/a311009/Vijesti/Sudac-Kolakusic-Lex-Agrokor-je-nakaradan-a-cak-ni-njega-nisu-postovali.html

N1, Fižulić: Način vođenja procesa u Agrokoru ostaje sramota za RH

“Čuvaj se bankara kad i darove nose. Neprilično i neumjesno je to sve, ruski ambasador nastavlja s izjavama koje su na rubu prihvatljivosti za domaćina. Ruske banke ne spašavaju ni Hrvatsku, ni Agrokor, one spašavaju novac koji su posudile Agrokoru. Prikazivati to kao spašavanje Hrvatske je neumjesno. Trebale bi doći reakcije na to”, rekao je Fižulić komentirajući godinu dana procesa u Agrokoru kao gost Novog dana.

Cijeli intervju pročitajte na:

http://hr.n1info.com/a310155/Vijesti/Nacin-vodjenja-procesa-u-Agrokoru-ostaje-sramota-za-RH.html

Japunčić: Alternativni pristup nagodbi ili zašto vjerovnicima Agrokora treba omogućiti izbor

Model nagodbe samo na razini Agrokora d.d. predviđa kombinaciju otpisa dijela tražbina, ‘debt to equity’ i zadržavanja dijela obveza uz produljenje ročnosti i niže kamatne stope; fokus joj je na budućem poslovanju, a sva društva vodi na burzu.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/alternativni-pristup-nagodbi-ili-zasto-vjerovnicima-agrokora-treba-omoguciti-izbor-341857

dr. sc. Anić- Antić: Ukoliko subjekt osporava dug po jamstvu objava se provodi kroz nepredviđene obveze (u bilješkama)

Da se potencijalne obveze po jamstvima, sukladno odredbama međunarodnih računovodstvenih standarda, ne bi trebale knjižiti (bilančno) proizlazi i iz mišljenja koje je Udruga ishodila (i dostavila Upravama ovisnih društava Agrokora) od strane renominiranog profesora i voditelja katedre za računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa, ovlaštenog poreznog savjetnika i revizora, te stalnog sudskog vještaka za financije, poreze i računovodstvo dr. sc. Anić – Antića koji u svojem mišljenju zaključno ističe:

„Ukoliko je subjekt pozvan na plaćanje iznosa iz jamstva a istovremeno je pokrenuo parnicu u kojoj se brani da je jamstvo nevaljano, subjekt time osporava dug po jamstvu i stoga neće evidentirati u svojim poslovnim knjigama obveze i rashod po danim jamstvima. Subjekt će objaviti nepredviđene obveze (u bilješkama).“

Osvrt na objavljeni nacrt nagodbe – dio I.

Analizirajući na Agrokorovim internetskim stranicama javno objavljeni nacrt nagodbe, ne možemo se oteti dojmu kako svjedoči klasičnom primjeru ekstenzivnog tumačenja zakonskih ovlasti, kako od strane izvanrednog povjerenika tako i privremenog vjerovničkog vijeća (dalje: „PVV“). Ono što zabrinjava jest s kojom se lakoćom ignoriraju sudska praksa i pravorijeci, a čini se kako propusti nisu iz nepažnje već s jasnom namjerom i u cilju pogodovanja određenoj skupini vjerovnika koja, kako su i pojedini vjerovnici do sada višekratno sudu skretali pozornost, privatizira ovaj postupak kao da se radi o vlastitom poduzetničkom poduhvatu. Danas je potpuno nesporno da je predmetno narušavanje ravnoteže u postupku nastalo trenutkom potpisivanja tzv. roll-up kredita kojim je cjelokupni proces predan u ruke uskoj skupini vjerovnika.

U prvom djelu osvrćemo se na objavljeni nacrt nagodbu u djelu “Prijenos imovine i dionica”. Naime, u točki 5.5.2.1  objavljenog nacrta  izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće, koje sukladno odredbama čl. 19. st. 2. i čl. 43. st. 4. ZPIU sudjeluje u ime vjerovnika u izradi nagodbe, ističu da su korištene dvije procjene prilikom utvrđivanja je li društvo pod izvanrednom upravom insolventno društvo. Dalje se ističe kako su polazna načela procjena fer i pravičan tretman dionika te održivost svakog društva što u suštini predstavlja površni pokušaj opravdanja nastavka prkosa propisima i samom smislu postupka pri tome podcjenjujući kapacitet suda i ostalih sudionika postupka.

Članak 5. Stečajnog Zakona propisuje stečajne razloge kao nesposobnost za plaćanje i prezaduženost, te iznimno ukoliko se učini vjerojatnom prijeteća nesposobnost za plaćanje. Dakle, prethodne dvije procjene za koje se navodi da se sastoje u procjeni održivosti i procjeni insolventnosti, u značajnoj mjeri proširuju stečajne razloge (razloge insolventnosti) po vlastitom nahođenju izvanredne uprave.

Udruga je Trgovačkom sudu u Zagrebu dostavila podnesak u kojem skreće pozornost na ovu vrlo značajnu i materijalnu odredbu (i predlaže naložiti povjereniku ispravak i uskladu s pozitivnim normativnim okvirom) nacrta nagodbe s obzirom da je za očekivati da bi u slučaju da se pogrešno utvrdi insolventnost pojedinog ovisnog društva mogli u kasnijem tijeku postupka proizaći značajni problemi uslijed očekivanih i opravdanih prigovora (ovisnih društava/dužnika) temeljem čl. 333. SZ koji se podredno primjenjuje u skladu s odredbama čl. 43. st. 21 ZPIU.